KLUB OČEVA: “RJEŠAVANJE PROBLEMA”

Petu radionicu projekta „Klub očeva“ obilježili smo temom rješavanje problema. Ova tema je nastavak prethodne radionice na kojoj smo govorili o elementima pozitivne discipline u svakodnevnom roditeljstvu.

Pozitivna disciplina u svakodnevnom roditeljstvu je: nenasilna, usmjerena na rješenje, puna poštovanja, zasnovana na principima razvoja djeteta.

Oslanja se na četiri principa uspješnog odgajanja djeteta – fokusiranje na određivanje dugoročnih ciljeva, osiguravanje srdačnosti, topline i strukture, razumijevanje načina na koji djeca misle i osjećaju i rješavanje problema.

Četvrti sastavni element pozitivne discipline je rješavanje problema.

Kako biste mogli reagirati na problematičnu situaciju koja se javlja, potrebno je razmisliti o tome što bi moglo biti uzrok djetetovog ponašanja. Uzroci djetetovog ponašanja različiti su s obzirom na dob i razvojnu fazu u kojoj se dijete nalazi. Prije nego što reagirate, razmislite što znate o razvojnoj fazi u kojoj se vaše dijete nalazi. Navedite si što više razloga zbog kojih bi vaše dijete reagiralo tako kako je reagiralo u problematičnoj situaciji. Ova praksa pomoći će vam da razvijete djelotvornu i uspješnu reakciju na problematičnu situaciju.

Više o razvojnim fazama i djetetovom ponašanju pročitajte u priručniku „Pozitivna disciplina u svakodnevnom roditeljstvu“.

Kod rješavanja problema i problemskih situacija važno je osvijestiti što je problem i čiji je problem. Problem je svaki oblik ponašanja ili situacija u kojoj osoba svojim postupcima ugrožava sebe, druge ljude i/ili uništava imovinu.

Problem osjeća dijete kada ono samo, netko drugi i/ili nešto njega sprječava u zadovoljavanju vlastitih potreba.

Problem osjeća roditelj kada ga dijete svojim ponašanjem onemogućuje u zadovoljavanju potreba.

Problem osjećaju zajedno roditelj i dijete kada dijete svojim ponašanjem ugrožava sebe, roditelje i/ili imovinu.

Probleme možemo rješavati kratkoročno i dugoročno.

Kratkoročno problem možemo riješiti zabranom, prijetnjom, kaznom, kritikom, ignoriranjem ili sarkazmom. Time nismo riješili problem, nego smo reagirali na problemsku situaciju trenutačno.

Dugoročno kada problem osjeća dijete, roditelji mu postavljaju pitanja o problemu, djetetovoj želji, nezadovoljenoj potrebi, rješenju problema i samoprocjeni. Kada problem osjeća roditelj on iskazuje vlastiti problem, želju, nezadovoljenu vlastitu potrebu, pita dijete za rješenje problema, iskazuje samoprocjenu.

U problemskim situacijama roditelj:

  1. Sluša i pokušava razumjeti što mu dijete govori,
  2. Pita dijete kada nije siguran je li razumio, ne pretpostavlja,
  3. Vjeruje da je dijete sposobno nositi se s problemom i teškim osjećajima.

 

Na problemske situacije uzvratite pozitivnom disciplinom.

Strategije pozitivne discipline:

  1. Važno je da roditelji primjećuju kada su djeca dobra te kažu djeci što im se konkretno svidjelo u njihovu ponašanju

Roditelji obično puno vremena i energije ulažu kako bi istaknuli što djeca trebaju poboljšati. Važno je uravnotežiti te poruke s porukama priznanja za stvari koje djeca već dobro rade. Kao i odrasli, djeca žele biti cijenjena. Djeca dobro reagiraju na konkretne povratne informacije. Posebno kada pokušavate promijeniti problematično ponašanje, budite proaktivni u promatranju pokušaja svoje djece da budu bolji i odmah im dajte priznanje za to. Čak i mali korak naprijed vrijedan je priznanja.

  1. Cilj discipliniranja je učenje, a ne kazna

Kranji cilj discipline jest učenje. Budući da je cilj discipliniranja učenje, discipliniranje nije isto što i  kazna, što znači „određivanje ili nametanje kazne kao sankcije za neki prekršaj“. Velika je razlika između discipline i kazne. Iako možda nemamo namjeru kazniti svoju djecu, moramo dobro paziti na svoje stanje uma i motivaciju kako bismo djelovali u skladu sa svojom namjerom podučavanja, a ne kažnjavanja.

Stoga obratite pažnju na svoje emocionalno stanje te izbjegavajte discipliniranje kada ste ljuti ili uzrujani. U tim slučajevima primijenite tehniku odgode i vratite se na problem kad se svi smire. Tehnika odgode može biti da jasno kažemo djetetu da smo primijetili njegovo nepoželjno ponašanje, te da ćemo o tome razgovarati kada se vratimo s posla ili iz škole.

  1. Disciplinirajte s ljubavlju

Cilj discipliniranja je podučiti , a ne kazniti ili posramiti. Kada disciplinirate svoje dijete, usredotočite se na njegovo problematično ponašanje i birajte riječi kojima ćete pokazati da ne odobravate ponašanje svojeg djeteta, a ne dijete.

  1. Disciplinirajte nasamo

Zamislite da je vaše dijete upravo učinilo nešto potpuno neprihvatljivo, poput udaranja drugog djeteta. Požurujete riješiti situaciju i počnete ga disciplinirati. Pričekajte! Brza reakcija je dobra, jer djeca najbolje uče kad odmah dobiju povratnu informaciju, ali ako javno dajete lekciju djetetu o njegovu ponašanju, ili se djetetu čini da je javno jer misli da će netko drugi vidjeti ili čuti što se događa, dijete će vjerojatno propustiti većinu onoga što govorite, a time i lekciju koju ga pokušavate naučiti – jer je koncentrirano na to da ga javno disciplinirate.

  1. Izbjegavajte discipliniranje kada ste umorni ili gladni

Ako ste umorni ili gladni, veća je vjerojatnost da ćete izgubiti strpljenje i reagirati umjesto odgovoriti na situaciju. Slično tom, kada su djeca umorna ili gladna. Neće biti usredotočena na ono što ih pokušavate naučiti. I tu pali tehnika odgode, npr. „Primijetila sam da si lagao/la. Oboje smo trenutačno umorni i gladni pa predlažem da prvo to riješimo, a onda raspravimo o tome što se dogodilo nakon jela/spavanja.“

 

Tema sljedeće radionice biti će “Poruke koje šaljemo djeci”.

Literatura:

  • Durrant J.E.: Pozitivna disciplina u svakodnevnom roditeljstvu. Save the children Sweden. Amos graf d.o.o., Sarajevo 2014.
  • Reischer E.: Što sjajni roditelji čine. Harfa d.o.o., Split 2018.

 

 

 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *